Kompletan vodič za samozapošljavanje i otvaranje privatnog biznisa u Srbiji

Radislav Višnjevčanin 2026-02-23

Sve što treba da znate o otvaranju preduzetničke radnje, poreskim obavezama, fiskalnim kasama, nabavci opreme i pokretanju uspešnog biznisa u Srbiji. Praktični saveti i iskustva.

San o sopstvenom biznisu živi u mnogima. Bilo da se radi o piljari, frizerskom salonu, prodavnici zdrave hrane ili radnji sa venčanicama, put od ideje do realizacije može izgledati kompleksno. Ovaj članak ima za cilj da vam pruži jasan, sveobuhvatan uvid u sve faze pokretanja privatnog posla u Srbiji, od registracije do svakodnevnog poslovanja, koristeći iskustva i pitanja onih koji su već krenuli tim putem.

1. Osnivanje privrednog subjekta: Od ideje do legalnog entiteta

Prvi korak ka legalnom poslovanju je registracija. Od 6. maja 2009. godine u Srbiji važi jednošalterski sistem registracije. Podnošenjem jedinstvene registracione prijave u Agenciji za privredne registre (APR), istovremeno se vrši upis i u Registar privrednih subjekata i u registar poreskih obveznika. U roku od pet dana od podnošenja prijave, dobijate rešenje o registraciji zajedno sa poreskim identifikacionim brojem (PIB). Ovo je jedinstveni broj za sva plaćanja prema državi i zadržava se i prilikom promene sedišta.

Naknada za registraciju preduzetnika iznosi 1.200 dinara. Postoje i naknade za promene podataka, rezervaciju naziva, izdavanje izvoda i druge administrativne usluge, čije iznose treba proveriti jer mogu biti ažurirani.

Važno je da naziv na pečatu bude potpuno identičan nazivu radnje iz rešenja. Pečat mora da sadrži naziv radnje, sedište i ime vlasnika.

2. Bankarski račun i finansijsko poslovanje

Nakon registracije, neophodno je otvoriti tekući račun u poslovnoj banci. Dokumenta za otvaranje računa obično uključuju: zahtev banci, rešenje o upisu iz APR-a, izvod iz poreske evidencije sa PIB-om, karton deponovanih potpisa lica ovlašćenih za raspolaganje sredstvima i overu potpisa kod nadležne poreske uprave. Preduzetnici mogu imati račune u jednoj ili više banaka.

3. Fiskalna kasa: Obaveza za većinu

Prema Zakonu o porezu na dodatu vrednost, privatni preduzetnici su u obavezi da evidentiraju promet preko registra kasa sa fiskalnom memorijom. Fiskalnu kasu je potrebno nabaviti od ovlašćenog proizvođača ili servisera, a zatim je fiskalizovati za svakog pojedinačnog korisnika u poreskoj upravi. Propisane novčane kazne za neizvršenje ove obaveze su visoke, a moguća je i zabrana obavljanja delatnosti.

Od izvesnih obaveza fiskalizacije oslobođeni su neki, kao što su: prodavci karata u prevozu, taksi prevoznici, banke, advokati, ulični prodavci sladoleda ili kokica, kolporteri štampe, čistači cipela, kao i poljoprivredni proizvođači i zanatlije koji na pijačnim tezgama prodaju sopstvene proizvode. Međutim, lista se menja, pa je neophodno proveriti aktuelne propise. Od 1. juna 2009. godine, obaveza korišćenja fiskalnih kasa proširena je i na turističke agencije i određene zdravstvene usluge van obaveznog osiguranja.

Proces se zaokružuje nabavkom GPRS terminala za daljinsko očitavanje podataka, što omogućava efikasniju poresku kontrolu. Izuzeci od ove obaveze su prodavci na pijačnim tezgama i oni čija delatnost podrazumeva čestu promenu mesta rada.

4. Poreske obaveze i doprinosi: Kalkulacija troškova

Razumevanje poreskih obaveza je ključno za finansijsku održivost. Za zaposlene, ukupna stopa doprinosa (penzijsko, invalidsko, zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti) iznosi 35,8% od bruto zarade, deleći se između zaposlenog i poslodavca.

Porez na zarade iznosi 12% i obračunava se na osnovicu koja predstavlja zaradu umanjenu za lični odbitak (npr. 5.560 dinara mesečno). Poreski obveznik je svako fizičko lice koje ostvaruje zaradu.

Za preduzetnike koji obavljaju određene delatnosti (zanate, usluge) postoji mogućnost paušalnog oporezivanja. Ovi obveznici ne vode poslovne knjige, već samo Knjigu paušalno oporezivih obveznika (KPO), plaćaju fiksni porez i imaju određene olakšice, kao što je podizanje novca sa računa bez posebnog pravdjanja do određenog dnevnog iznosa. Spisak delatnosti koje mogu biti paušalno oporezive je širok i obuhvata frizere, krojače, automehaničare, grafičku delatnost, fotografije i mnoge druge.

5. Ključni uslovi za određene delatnosti: Dozvole i sertifikati

Za obavljanje poslova u kojima se rukuje opasnim i štetnim materijama (kao što su boje, lakovi, lekovi, nafta i njeni derivati), obavlja zdravstvena delatnost ili industrijska proizvodnja životnih namirnica (uključujući promet svežeg mesa), neophodno je posedovanje rešenja nadležnih inspekcijskih organa o ispunjenosti minimalnih tehničkih uslova. Ovo može podrazumevati sanitarnu dozvolu, sertifikat o poznavanju propisa ili druge specijalne dozvole.

6. Realna iskustva i saveti budućih i postojećih preduzetnika

Pored suve teorije, neprocenjivu vrednost imaju iskustva onih koji su već prošli kroz proces. Evo neklh od ključnih uvida iz diskusija:

  • Finansijska priprema: Mnogi ističu da je od suštinskog značaja imati finansijski stek za početnu fazu. "Ako nemate par hiljada evra steka mimo početnog ulaganja, nemojte dozvoliti sebi da se borite sa vetrenjačama uzaludno", savetuje jedna preduzetnica koja je zatvorila cvećaru nakon godinu dana. Potrebno je računati da će vremena za "razradnju" posla i postizanje pozitivne nule možda trebati i do dve godine.
  • Lokacija i tržišna analiza: "Izračunaj sama koliko šta košta", kaže jedna korisnica. Procenite cenu zakupa lokala, analizirajte konkurenciju i kupovnu moć stanovništva. Za piljaru, na primer, neophodno je znati cene na velikoj pijaci i imati plan za logistiku i lager.
  • Prodaja rukotvorina i specijalizovana roba: Za one koji se bave dekupažom, šivanjem ili drugim rukotvorinama, prodaja može biti izazov. Pored otvaranja fizičke radnje, opcije su prodaja preko društvenih mreža (Facebook), specjalizovanih sajtova, saradnja sa postojećim prodavnicama (cvećarama, buticima) ili učestvovanje na sajmovima domaće radinosti. Važno je pravilno procentiti cenu, uračunavajući i vreme uloženo u svaki proizvod.
  • Mrežni marketing (MLM): Neki ga vide kao priliku sa minimalnim rizikom, dok drugi smatraju da je teško ostvariti značajniju zaradu. Ako se odlučite za ovaj put, važno je birati ozbiljne kompanije i biti svestan da uspeh zahteva vreme i izgradnju mreže saradnika.
  • Pažljivo upravljanje novcem: "Ono što je najvažnije... nije sve što pazarite danas vaše", upozorava iskusna korisnica. Iako prvi pazar može izgledati impresivno, novac mora ići prvo za pokriće troškova, reinvestiranje u robu i plaćanje obaveza, a tek onda za lične potrebe.
  • Podrška i subvencije: Za nezaposlene koji su prijavljeni na Nacionalnoj službi za zapošljavanje (NSZ), postoji mogućnost dobijanja bespovratnih sredstava za samozapošljavanje (npr. 1.600 evra), nakon završene obuke i podnošenja odobrenog biznis plana. Takodje, postoje i start-up krediti koje nude pojedine opštine.

7. Specijalni zahtevi za različite delatnosti

Svaka delatnost nosi svoje specifičnosti:

  • Ugostiteljstvo (fast food, restorani, češke pivnice): Neophodne su sanitarna i građevinska dozvola. Ako uključuje proizvodnju hrane (kobasice, prženje kafe), zahteva se sertifikovan tehnolog (može i na ugovor o delu) i ispunjenje strožih higijensko-tehničkih uslova, a u budućnosti i HACCP standard.
  • Prodaja kozmetike i parfema: Za uvoz iz inostranstva (npr. Mađarske) obično je potrebno osnivanje društva sa ograničenom odgovornošću (DOO), što podrazumeva veće početno ulaganje, kompleksnije knjigovodstvo i carinske procedure.
  • Proizvodnja hrane (torte, testenina, toalet papir): Rad od kuće je moguć, ali za legalno poslovanje mora se ispuniti sanitarni uslovi za prostoriju, a proizvodi moraju imati odgovarajuću deklaraciju. Za proizvodnju toalet papira potrebna je odgovarajuća mašina.
  • Turističke agencije, menjačnice, knjižare: Za svaku od ovih delatnosti potrebna je posebna dozvola nadležnog ministarstva ili institucije (npr. Narodna banka Srbije za menjačnice).

Zaključak: Hrabrost, proračun i upornost

Otvaranje privatnog biznisa u Srbiji je izazovan, ali izvodljiv poduhvat. Kliuč uspeha leži u temeljnoj pripremi: detaljnom proračunu koji uključuje sve fiksne troškove (kirija, doprinosi, porezi, knjigovodja), realnoj analizi tržišta i strpljenju za period razrade posla. Koristite besplatne resurse kao što su savetnici u APR-u, NSZ-u ili online kursevi za preduzetništvo. Pamtite da je najčešći savet onih koji su prošli kroz to: "Samo hrabro, ali budite spremni da grizete i vučete napred. Privatan biznis nije ni malo lak, ali kada krene, donosi nezavisnost i zadovoljstvo koje je teško porediti sa radom za drugog."

Bez obzira da li se opredelite za paušalno oporezivanje ili knjigovodstvene izveštaje, da li vam je potrebna fiskalna kasa sa GPRS terminalom ili ne, i da li će vaša radnja biti prodavnica zdrave hrane ili salon venčanica, temeljno informisanje i upornost su vaši najbolji saveznici na putu ka ostvarenju preduzetničkog sna.

Komentari
Trenutno nema komentara za ovaj članak.